Eskalacija sukoba na Bliskom istoku počinje ostavlja značajan utjecaj na turističku industriju Bosne i Hercegovine, s prvim izvještajima o otkazanim rezervacijama i smanjenom potražnjom za putovanjima u regiju. Turistički operatori širom zemlje bilježe pad broja rezervacija, dok postojeći gosti razmatraju preuranjene odlaske.
Bosna i Hercegovina, koja je u posljednjih nekoliko godina doživjela značajan rast turizma, sada se suočava s novim izazovom koji dolazi izvana. Zemlja je 2023. godine zabilježila rekordnih 1,8 miliona turista, što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Turističke agencije u Sarajevu, Mostaru i drugim gradovima izvještavaju o otkazanim grupnim putovanjima, posebno onim iz zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Mnoge rezervacije za zimsku sezonu, koja tradicionalno donosi značajan broj posjetilaca iz ovih regija, stavljene su na čekanje ili potpuno otkazane.
Sektor turizma u BiH zapošljava preko 50.000 ljudi direktno, dok indirektno utiče na još 150.000 radnih mjesta. Prihodi od turizma u 2023. godini dosegnuli su 2,1 milijardu maraka, što čini približno 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Posebno su pogođeni hoteli i restorani u Sarajevu, koji su u posljednjih godina privukli značajan broj posjetilaca iz Turske, Jordana, Egipta i drugih zemalja regije. Ovi gosti su poznati po dužim boravcima i većoj potrošnji po osobi u odnosu na prosjek.
Turistički objekti na planinama Jahorina i Bjelašnica također bilježe otkazivanja, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na približavanje zimske sezone. Skijašku sezonu 2024/25 planiralo je posjetiti značajan broj gostiju iz regije Bliskog istoka, koji su postali redovni posjetioci bosanskih skijaških centara.
Mostar, kao jedan od najposjećenijih gradova u zemlji, suočava se s padom rezervacija za kulturne ture i jednodnevne posjete. Stari most i okolni kompleks, koji su na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine, privlače godišnje preko 500.000 posjetilaca.
Aviokompanija Turkish Airlines, koja održava redovne letove između Sarajeva i Istanbula, još uvijek nije objavila promjene u rasporedu letova, ali turistički operatori očekuju smanjenje broja putnika na ovoj ruti u narednim mjesecima.
Bosanska turistička industrija već je prošla kroz nekoliko kriza u posljednjih godina, uključujući pandemiju COVID-19 koja je 2020. godine dovela do pada turizma od preko 70 posto. Oporavak je bio postupan, s punim vraćanjem na predpandemijske nivoe tek 2023. godine.
Lokalni turistički operatori sada traže alternativne tržište kako bi kompenzirali gubitke. Fokus se prebacuje na privlačenje većeg broja posjetilaca iz Evropske unije, posebno iz Njemačke, Austrije i Italije, gdje živi značajna bosanska dijaspora.
Vlasti na entitetskim i državnom nivou još uvijek nisu objavile konkretne mjere podrške turističkom sektoru. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH prati situaciju, ali konkretni planovi za ublažavanje uticaja krize nisu predstavljeni.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi produžena kriza na Bliskom istoku mogla imati dugoročne posledice na bosanski turizam, posebno ako se sukob proširi na veće regionalne razmjere. Turizam je jedan od rijetkih sektora bosanske ekonomije koji je pokazivao konstantan rast u posljednjih pet godina.
Sektor ugostiteljstva također osjeća posledice, s restoranima specijaliziranim za bliskoistočnu kuhinju koji bilježe smanjenu potražnju. Mnogi od ovih objekata su otvoreni upravo kako bi služili rastućem broju posjetilaca iz regije.